Infobiro

Mediacentar Sarajevo i Udruženje Hagada okupili su šest mladih umjetnika i umjetnica iz Bosne i Hercegovine i Srbije s ciljem razvoja inovativnih digitalnih rješenja za promociju arhivskog materijala iz štampe i prezentaciju bogate kulturne baštine jevrejske zajednice, uključujući sadržaje časopisa Jevrejski glas iz digitalnog arhiva Infobiro. Rezultati pokazuju veliki potencijal moderne interpretacije – ne samo za očuvanje identiteta zajednice, nego i kao dodatnu vrijednost u turističkoj ponudi.

Mlada umjetnica Ilda Halilčević u okviru programa razvila je koncept pod nazivom "Ovdje su živjele...", posvećen istaknutim sefardskim ženama u Sarajevu, sa ciljem oživljavanja kulturnog naslijeđa i identieta kroz likove žena koje su oblikovale zajednicu.

Digitalizacija časopisa Jevrejski glas u središtu je projekta koji Mediacentar Sarajevo provodi u saradnji sa Institut za filozofiju i društvenu teoriju i Udruženjem za podršku promociji jevrejske kulture, tradicije i turističkih potencijala Haggada iz Sarajeva. Projekat “Oživljavanje jevrejske kulture na Zapadnom Balkanu”, koji podržava UNESCO, dio je šire inicijative “Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan” (Culture and Creativity for the Western Balkans) koji finansira Evropska unija u Bosni i Hercegovini. Cilj projekta je podsticanje dijaloga na Zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnog i kreativnog sektora, s namjerom da se ostvari veći društveno-ekonomski uticaj.

Sjećanje: Dr. SAFVET beg BAŠAGIĆ 6.5.1870-09.04.1934.
Alija Nametak o Safvet begu Bašagiću u Narodnoj uzdanici iz 1931.godine

Ko bude pisao kulturnu i političku povijest bosansko-hercegovačkih muslimana iza okupacije moraće se najdulje zadržati uz ovo ime. Možda bi se činilo vulgarno, kad bih ponovio onu, kod nas prigodom proslave kojega svečara, uobičajenu frazu: »Nemam riječi, kojima bih izrekao značaj i zamašitost djelovanja ovog čovjeka«, ali zaista se osjećam nemoćnim da bih i približno, na par strana, dao definitivan sud o ovoj najkrupnijoj ličnosti bosansko-hercegovačkih muslimana, čiji glavni književni, naučni i polk tički rad nada u zadnii decenij prošloga i u prva dva decenija ovoga vijeka. Mirza Safvet je propjevao, dok još u nas muslimana nije bilo pjesnika osim narodnoga, improvizatora, počeo je naučno raditi, kad među muslimanima nije bilo učenjaka, a u politički život je unišao s jednom prirođenom sposobnošću, s tradicijom porodice, koja je uvijek davala javne radnike i upravne činovnike u zadnjih dvjesta godina
Izbor tekstova iz INFOBIROa
https://www.infobiro.ba/article/908414/dr-safvetbeg-basagic-redzepasic-ivan-a-milicevic
https://www.infobiro.ba/article/843716/dr-safvetbeg-basagic-alija-nametak
https://www.infobiro.ba/article/974648/dr-safvetbeg-basagic-redzepasic-alija-nametak
https://www.infobiro.ba/article/1061662/uz-stogodisnjicu-dr-safetbega-basagica-1870-1934-m-k