SUS BiH

Divne vijesti! Sarajevski univerzitet je pristupio Evropskoj univerzitetskoj alijansi (European University Alliance) USKORO VIŠE.
Inače, European University Alliance je je savez više univerziteta iz Evrope koji surađuju kako bi promovirali kvalitetu visokog obrazovanja, istraživanje i inovacije te jačali europsku dimenziju obrazovanja. Ove alijanse okupljaju univerzitete iz različitih zemalja i fokusiraju se na zajedničke ciljeve i vrijednosti. Tako npr "European University for Peace, Justice, and Inclusive Societies " okuplja Philipps-Universität Marburg Justus-Liebig-Universität Gießen, Université de Limoges (France), Maynooth University (Irland), Università della Calabria (Italy), Universidad Pontificia Comillas (Spain), Sveučilište u Mostaru (Bosnia and Herzegovina), Západočeská univerzita v Plzni (Tzech Republic), Çukurova University (Turkey).

Evropska univerzitetska alijansa ima za cilj promovirati europske vrijednosti, poticati mobilnost studenata i osoblja, jačati interdisciplinarnu suradnju i razmjenu znanja između univerziteta. Također, alijanse se bave istraživanjem, inovacijama i razvojem novih obrazovnih programa kako bi odgovorile na društvene izazove i potrebe tržišta rada.

Ove alijanse često se formiraju kroz kroz inicijativu Evropske komisije tj. program Erasmus+ i Evropske univerzitetske inicijative. Cilj inicijative je potaknuti stvaranje evropskih univerziteta, koji su integrirani, inovativni i konkurentni na globalnom nivou.

Evropske univerzitetske alijanse imaju priliku pristupiti financijskim sredstvima Europske unije i koristiti ih za provedbu zajedničkih projekata, razmjenu studenata i osoblja, zajedničke diplome, razvoj novih obrazovnih praksi i promicanje evropske dimenzije obrazovanja.

Osnovna svrha Evropske univerzitetske alijanse je jačanje suradnje između univerziteta u Evropi i promicanje visokih standarda u visokom obrazovanju kako bi se potaknulo inovativno i inkluzivno obrazovanje za studente i stvorile bolje mogućnosti za istraživanje i saradnju između univerziteta.

Čestitamo Sveučilište u Mostaru

Evropska komisija je danas objavila rezultate poziva 2023 Erasmus+ Inicijative evropskih univerziteta, koja pruža podršku savezima visokoškolskih ustanova. Prema današnjim rezultatima, spisak je proširen za sedam novih saveza evropskih univerziteta, te sada ukupno 50 saveza obuhvata više od 430 visokoškolskih ustanova u 35 zemalja. Poziv za 2023. godinu prvi put je otvorio mogućnost visokoškolskim ustanovama iz zemalja Zapadnog Balkana, koje nisu povezane s programom Erasmus+, da učestvuju kao punopravni partneri u pozivu.

Kao jedan od devet partnera Evropskog univerziteta za mir, pravdu i inkluzivna društva (EUPeace), u okviru inicijative Erasmus+ „Evropski univerziteti – razvoj nove duboke institucionalne transnacionalne saradnje“, Sveučilište u Mostaru se našlo među ovih sedam novih saveza, za koji je predviđen iznos od gotovo 14,4 miliona eura za početno razdoblje finansiranja od četiri godine. Evropski univerzitet za mir, pravdu i inkluzivna društva (EUPeace) je osnovan pod vodstvom njemačkog Philipps-Universität Marburg.

50 European Universities in action

After the 2023 Erasmus+ call for proposals, we now have 50 European Universities involving more than 430 higher education institutions in both capital cities and remote regions of 35 countries. A novelty under this call was that higher education institutions from the Western Balkans countries not associated to the Erasmus+ programme were eligible to be full partners. As a result, higher education institutions from Albania, Bosnia and Herzegovina and Montenegro have joined the initiative, on top of those from the Republic of North-Macedonia and Serbia.

Rezultati poziva 2023 Erasmus+ Inicijative evropskih univerziteta: Prvi put obuhvaćen univerzitet iz Bosne i Hercegovine! Evropska komisija je danas objavila rezultate poziva 2023 Erasmus+ Inicijative evropskih univerziteta, koja pruža podršku savezima visokoškolskih ustanova. Prema današnjim rezultatima, spisak je proširen za sedam novih saveza evropskih univerziteta, te sada ukupno 50 saveza obuhvata više od 43...

Javno osudite reklamiranje izrade radova za studente. Ako podrzavate stavite svaki put 👀 .policija 🔍 kako bi prijavili ove nezakonite radnje. Čuvajte
Akademski integritet se odnosi na skup moralnih i etičkih načela koji se primjenjuju u akademskom okruženju. To uključuje poštivanje pravila akademskog ponašanja, uključujući poštivanje autorskih prava, sprječavanje plagijarizma, objektivnost u istraživanju i ocjenjivanju te poštivanje profesionalnih standarda.

Osim toga, akademski integritet obuhvaća i poštivanje prava drugih studenata i kolega, kao i poštivanje različitosti i različitih mišljenja. Akademski integritet je ključan za održavanje povjerenja u akademskoj zajednici i osigurava da se istraživanja i radovi temelje na etičkim načelima.

Kršenje akademskog integriteta može imati ozbiljne posljedice, uključujući obustavu studija, gubitak ugleda, pa čak i kaznenu odgovornost u nekim slučajevima. Zbog toga je važno da svi studenti, znanstvenici i istraživači poštuju akademski integritet kako bi se osigurao kvalitetan i pouzdan rad u akademskoj zajednici.

Empirijski podaci o visokom obrazovanju u uslovima globalizacije
Ono što se najčešće ističe kao pozitivan efekat globalizacije visokog obrazovanja jeste ostvareni profit na globalnom nivou od pružanja usluga visokog obrazovanja širom svijeta. Po zaradi od izvoza visokog obrazovanja, SAD prednjače u svijetu. Naime, 1999. godine Merrill Lynch i Sjevernoamerička investicijska banka izračunali su da je svjetsko tržište znanja dostiglo vrijednost od 9,4 milijarde dolara, uz procjenu da bi do 2003. moglo dostići vrijednost od 53 milijarde dolara (Dias, 2002). Godine 2002, na osnovu studije, Merrill Lynch je objavio da tržište visokog obrazovanja izvan SAD donosi SAD 111 milijardi dolara godišnje (Morrison, 2003). Prihodi pojedinih zemalja od visokog obrazovanja ostvaruju se i po osnovu mobilnosti studenata. Tako veliki broj studenata iz Azije, Afrike i drugih dijelova svijeta studira u SAD, Evropi, Rusiji, Japanu itd. Prema izvještaju OECD-a (2004), broj stranih studenata se udvostručio u posljednjih 20 godina
godine. Zemlje OECD-a sada imaju oko 1,6 miliona međunarodnih studenata, što znači negdje oko 85% svih međunarodnih studenata u svijetu. Najviše ih je koncentrisano u 6 zemalja: u SAD oko 30%, u Velikoj Britaniji 14%, Nemačkoj 13%, Francuskoj 9%, Australiji 7% i Japanu 4%. Takieddine i Bou Diab (2005) pokazuju na primjeru Libana da su druge zemlje (zemlje u razvoju) shvatile važnost izvoza visokog obrazovanja. Oni tvrde da će Liban, ukoliko bude učestvovao u globalizaciji visokog obrazovanja, koja podrazumeva, prije svega, privatizaciju i omasovljenje, moći da ostvari tehnološke i druge kvalitativne elemente visokoškolskih ustanova. U tom slučaju, Liban bi služio susjednim zemljama izvozom obrazovanja, pa čak i postao regionalni lider u sektoru visokog obrazovanja. Sličan pristup savjetuju i drugim zemljama u razvoju kako bi ih uključili u tzv "mreža znanja".

Procitaj ovaj apsurd kako KLIX izvjestava da je POLICIJA u Bosni i Hercegovini provela danas veliku akciju kako bi prikupila dokaze o pojedincima i visokoškolskim organizacijama u BiH koji su umiješani u izdavanje krivotvorenih fakultetskih diploma.
Policijska akcija pod kodnim nazivom "Klaster" provedena je u Mostaru, Banjoj Luci, Bijeljini, Istočnom Sarajevu, Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Brčkom i Travniku. Na meti istražitelja, kako navodi SIPA, bilo je devet fizičkih osoba i devet visokoškolskih ustanova.
A Klix piše:
Pretresi se vrše na osamnaest lokacija, na adresama devet fizičkih i devet pravnih lica, zbog postojanja osnova sumnje da su počinjena krivična djela "Organizovani kriminal“, "Nedopuštena trgovina“ i "Pranje novca“ propisana Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, kao i krivična djela iz krivičnih zakona Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta i to "Podstrekavanje“, „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“, "Falsifikovanje ili uništenje službene isprave“ i "Krivotvorenje službene isprave“.
Ne trebas biti pametan da izvuces zakljucak da je prenesena vijest poluinformacija kao da je u svrhu zastite nekoga ili necega. Dok istovremeno regionalni mediji objavljuju tacno o cemu se radi. Ima li objasnjenje za ovo???

SIPA u akciji na 18 lokacija širom BiH, hapšenja zbog niza krivičnih djela Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu danas su na području Banja Luke, Bijeljine, Istočnog Sarajeva, Prijedora, Kozarske Dubice, Brčkog, T...

Slovenija i Hrvatska ne priznaju bosanskohercegovačke kvalifikacije . (o.a. uskoro i ostatak EU,.. samo nas još nisu provalili)
BiH Agencija za visoko obrazovanje ( ) nije akreditirana u European Network for Quality Assurance in Higher Education (ENQA) a to znači da ne ispunjava minimalne uslove za članstvo. Da bi bila član ENQA Agencija mora biti prije svega politički neovisna, ne smije biti konflikta interesa, visokoškolskih institucija moraju biti provedene u skladu sa ESG standardima propisanih od strane ENQA-e koji su opet usaglašeni na nivou Europskog prostora visokog obrazovanja.
Obzirom na navedene uslove HEA je sve suprotno tome i do sada je iz opet gore navedenih razloga akreditirala svaku štalu u BiH koja se prijavila za akreditaciju radi mira u kuci i političkih pritisaka na istu.
Nadležno BiH je pod kapacitirano za reforme radi rascjepkanosti nadležnih ministarstava kojih ima u totalu 14.
Dosadašnje politike i političari ( prije svega) su se brinuli za sebe i za vlast jer zbog toga i postoje a ne zbog građana i obrazovanja u kojem nema tako dobrog profita.
NOVO I MINISTRICA (2023-2027) IMAJU PRILIKU DA OVO POKRENE I IZMJENI,.. HOCE LI? Nadamo se da će imati sluha.
Nemoćna nije samo nijemi promatrač i odavno čeka da se riješi problem. Rektorska konferencija je legitimno i utjecajno tijelo koje je bezuspješno pokušavalo utjecati na Parlament i na MCP.
nije usvojen, i zanimanja ne postoje, Nemamo Referencing and Self-certification Report ( u BiH politički diletanti i ne znaju šta je to i za šta to služi) jer nemamo od sramote šta izvijestiti.
Ionako mladi odlaze i upisi na univerzitete su toliko opali da ovo gore sve navedeno radi "njiha" par i ne treba ni pokretati reformu?
Prema pratećem Pravilniku o vrednovanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija u HR, u obzir će uzimati isključivo nivo postignutih znanja, vještina i kompetencija koji su stečeni određenom kvalifikacijom.
Ako ta kvalifikacija nije na jednakom nivou kao u Hrvatskoj, nositelji takvih diploma ne mogu računati na pozitivan ishod jednostavnog priznavanja diploma, nego će morati nadoknaditi razliku. Tijelo nadležno za postupak vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije morat će ubuduće u obzir uzeti pet ključnih elemenata koji kumulativno čine kvalifikaciju u HR, a to su: nivo, radno opterećenje, kvalitet, profili i ishodi učenja, a zatim se procjenjuju značajne razlike povezane sa ukupnim ishodom visokoškolske kvalifikacije.
Ovi kriterij priznavanja ne bi se trebao odnositi samo na BiH, već na sve one u kojima se stiču kvalifikacije koje nisu izdati od visokoobrazovnih institucija koja nisu prošla postupak vanjskog vrednovanja/akreditacije usklađene s europskim standardom (ESG). Dakle, jednako tako i za Srbiju. Drugim riječima dok HEA ne bude član ENQA-e primjenjivat će se ove uredbe.
Naravno, ne spori se stečeno znanje ali njegov kvalitet će biti sporna s pravom ili ne to nikada nećemo znati jer BiH ne želi se uspoređivati i mjeriti sa ostatkom okruženja i biti dio EU prostora visokog obrazovanja. Sa stečenim BIH kvalifikacijama sigurno će se moći raditi po BH institucijama, fabrikama, zdravstvenim institucijama,.. gdje će nivo kvalitete proizvoda i usluga upravo odgovarati nivou stečenih kvalifikacija ( diploma)
A ti narode trpi,... ili bježi i šalji djecu vani. Sram nas sviju bilo na šta smo doveli zemlju u kojoj živimo.

Diplome iz BiH i Srbije više se neće priznavati automatizmom Spomenuta procjena određuje je li podnositelj zahtjeva za priznavanje inozemne diplome dovoljno pripremljen za određenu aktivnost u Hrvatskoj, govori Fuchs