BioROOT

Kad sam se vratila na facebook i najavila da ću vam pisati, bilo je to zato jer sam imala konkretnu temu u glavi o kojoj sam vam htjela pisati. A onda su me jedan post na fb i činjenica da opet ima puno korone odveli u smjeru vitamina D... Nadam se da ste pročitali postove o tom vitaminu od životne važnosti jer ideja je bila da aktiviram bioroot profil kako bi sve što pišem doprijelo do većeg broja ljudi.

Htjela sam vam reći da nije vitamin D jedini i najvažniji vitamin, svi su vitamini važni, ali o vitaminu D je posebno važno pisati jer su njegove razine u krvi kod većine ljudi jako niske. Ok, mi smo zemlja na moru i s više sunčanih dana pa bi trebali imati više razine od onih koji žive na sjeveru, ali iz iskustva od ljudi oko mene koji su mjerili svoj vitamin D u krvi znam da su im vrijednosti dosta niske.

Evo opet sam se vratila na taj famozni vitamin D, a vjerujte mi, još ću o njemu pisati.

Prije nego krenem na tu temu za koju sam se već pripremila, poslušala puno podcasta i pročitala knjige, ipak se moram malo osvrnuti na prethodni post i reći par riječi o crijevima. Jer u stvarnom životu, crijeva su trenutno moja tema.

Crijeva imaju puno veću i važniju ulogu od same probave. U tom najvećem organu u našem tijelu, sve hranjive tvari iz hrane otpuštaju se u krvotok, a toksini, klice i zagađivači se filtriraju i potom izlučuju van iz tijela. Crijeva su blisko povezana s imunološkim sustavom: u crijevima se proizvode imunološke stanice koje su zadužene za borbu protiv patogena u tijelu. Osim toga, crijeva su najveća endokrina žlijezda u tijelu jer se u njima proizvodi preko 20 različitih hormona.

Crijevna flora (tkz mikrobiom) ključna je za zdravu probavu, funkcioniranje imunološkog sustava, a time i za naše opće stanje. Ti korisni mikroorganizmi, koji žive u crijevima i crijevnoj sluznici, obavljaju funkcije od vitalne važnosti. Bilijarde bakterija pomažu metabolizirati hranu i optimalno iskoristiti hranjive tvari, štite od patogena i proizvode važne vitamine. Proljev, zatvor ili uzimanje lijekova (pogotovo antibiotika) uzrokuju pojačanu razgradnju tih “dobrih” bakterija u crijevima, što rezultra preopterećenjem probavnog sustava lošim bakterijama, a to opet utječe na to kako se osjećamo. Stoga su umor i nedostatak energije često posljedica loše probave.

Prehrana, stres i tjelovježba imaju veliki utjecaj na naš mikrobiom, a to znači da je u našim rukama da to promijenimo.

Da se od gripe može umrijeti, to nam je nekako promaklo, ali da se može umrijeti od virusne infekcije postali smo itekako svjesni kad se pojavio virus-2020. U to vrijeme sreli smo se s pojmom „citokinska oluja“ zbog koje su ljudi umirali.

Citokinska oluja se naziva pretjerano otpuštanje proupalnih tvari tkz. citokina, a ono može, između ostalog, rezultirati uništenjem pluća. Pacijenti koji su umrli od citokinske oluje, nisu umrli od virusa, nego od pretjerane rekacije vlastitog imunološkog sustava.

Iako nam se tada činilo da je to nešto novo, citokinska oluja je poznata iz teških i ponekad fatalnih infekcija sezonske gripe, a rezultat je nedostatka vitamina D.

Vitamin D je hormon, slično kao testosteron kod muškaraca ili estrogen kod žena, a hormoni djeluju kao regulatori. Kako su ovi hormoni topljivi u mastima, prolaze kroz staničnu membranu sve do jezgre i tu se vežu na specifični receptor te na taj način aktiviraju pojedine gene. Npr. estrogen regulira gene koji su odgovorni za mjesečni ciklus žene, testosteron regulira gene za rast brade ili rast mišića kod muškaraca, dok vitamin D hormon regulira jako puno funkcija u našem organizmu, od rasta i razvoja zubiju i kostiju, rasta mozga, do regulacije imunološkog sustava.

Iako su sve uloge vitamina D važne, njegova uloga u regulaciji imunološkog sustava od posebne je važnosti jer vitamin D može smanjiti upalu u organizmu, a znamo da je upala prisutna ne samo kod virusnih infekcija već i kod autoimunih bolesti (astma, multipla skleroza, Chronova bolest, ulcerozni kolitis) kao i kod raka.
Princip po kojem vitamin D smanjuje upalu je da inhibira stvaranje citokina te na taj način sprečava nastajanje citokinske oluje, a tako može spasiti vaš život.

S ovim postom ću za sada završiti priču o vitaminu D u nadi da sam vam u ova tri posta uspjela dokazati koliko je taj vitamin važan za vaš imunitet. Ako niste sigurni da li vam je vitamin D potreban odnosno koliko jedinica vitamina D biste trebali uzimati, izmjerite razinu vitamina D u krvi kako biste znali s čim raspolažete. Nedostatak vitamina D povezan je s bolovima u mišićima i kostima, slabosti mišića, umorom, promjenama raspoloženja i depresijom, pa ako imate neki od ovih simptoma, i uz to ste podloćni infekcijama, vrijeme je krenete s uzimanjem vitamina D. Što je razina vitamina D u vašoj krvi niža, to će trebati više vremena da se ona obnovi. Tu je također važno napomenuti da kronični bolesnici i dijabetičari imaju lošiju endogenu proizvodnju vitamina D pa im za postizanje optimalne koncentracije u krvi trebaju više doze.

Računica je slijedeća:
da bi se koncentracija vitamina D u krvi povećala za 1nmol, potrebno je 50 IU vitamina D.
Da bi povećali koncentraciju za 100nmol, trebalo bi uzimati 5000 IU vitamina D.

Idealna razina vitamina D u krvi koja vam pruža dobru zaštitu od virusnih infekcija je 125nmol/l. Također je pokazano da vas ta razina vitamina D u krvi štiti od nastanka i metastaziranja raka.