SDBiH

Predsjednik SDBiH-Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine Husein Tokić, jučer je Centralnoj izbornoj komisiji BiH predao kandidatske liste SDBiH za predstojeće opće izbore.

Važno je napomenuti da na Općim izborima u BiH 2026. godine SDBiH izlazi samostalno za Skupštinu Tuzlanskog kantona, dok će za državni i federalni nivo nastupiti u zajedničkoj Koaliciji NIP-SDBiH i NIP-SDBiH-SPU BiH.

“ Ovim zajedničkim nastupom želimo poslati jasnu poruku da smatramo predstojeće izbore izuzetno važnim u kontekstu poboljšanja ukupne političke, sigurnosne i ekonomske situacije u zemlji i jačanja državnosti, okupljeni oko zajedničkih bosanskohercegovačkih vrijednosti, želeći građanima ponuditi jasne principe upravljanja procesima u zemlji” - istakao je Tokić.

DAN BIJELIH TRAKA

Dan bijelih traka je dan sjećanja na događaje koji su se počeli dešavati od 31. maja 1992. na području općine Prijedor. Naime, na taj dan izdana je naredba od Kriznog štaba nasilno instalirane vlasti tadašnje općine Prijedor kojom se nesrpskom stanovništvu naređuje isticanje bijelog platna na svojim domovima, dok su nesrbi, uglavnom Bošnjaci i Hrvati, na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.

Ta fašistička kampanja, po okrutnosti ravna kampanji protiv Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, bila je uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i genocidu nad Bošnjacima na području Prijedora.

Koliko je ta vjerska i nacionalna netrpeljivost bila pogubna najbolje ilustrira činjenica da je tokom tri i po godine rata na području Prijedora ubijeno 3176 ljudi. Kroz koncentracione logore (Omarska, Trnopolje i Keraterm) prošle su desetine hiljade ljudi, nad kojima su izvršene masovne egzekucije, zločini silovanja, različite vrste tortura, kao i zločini protiv čovječnosti. Također, u Prijedoru je ubijeno 102 djece mlađe od 18 godina.

Dan bijelih traka obilježava se svake godine u pojedinim gradovima Bosne i Hercegovine, kao i gradovima širom svijeta.

Na današnji dan prije 31. godinu, usljed eksplozije granate ispaljene u 20.55 sati sa srpskih položaja na planini Ozren, usmrćena je sedamdeset i jedna osoba na gradskom okupljalištu Kapija u centru Tuzle.

Među smrtno stradalim je bio veliki broj mladih ljudi, a ranjeno je više od 200 civila.

Masakr u Tuzli ostao je upamćen kao jedan od najvećih zločina protiv civilnog stanovništva tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Za ovaj je zločin Sud BiH na 20 godina zatvora osudio nekadašnjeg komandanta Taktičke grupe Ozren Novaka Đukića, jer je naredio da se granatiraju civilni ciljevi u Tuzli. Međutim, Đukić je prije izvršenje kazne pobjegao u Srbiju gdje i danas slobodno živi.

Godišnjice ovog masakra, dodatno bolnog zbog stradanja mladih, obilježavaju se svake godine 25. maja tužnim sjećanjem na sve žrtve i prekinutu mladost.

❗️Svim radnicima u BiH čestitamo 1.Maj – Međunarodni praznik rada

U znak sjećanja na velike radničke demonstracije, održane u Čikagu 1886. godine, i iz poštovanja prema borbi za radnička prava, svim radnicima u Bosni i Hercegovini čestitamo Međunarodni praznik rada sa željom da broj radnika u našoj državi svake godine bude sve veći, a radnička prava na nivou dostojnom čovjeka.

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Čikagu 1. maja 1886. godine, kada je više od 40.000 radnika uputilo zahtjev za osmosatnim radnim vremenom i boljim uslovima rada.

Na demonstracijama, na kojem su radničke vođe istakle zahtjeve simbolički izražen sa tri osmice, policija je napala radnike, i tom prilikom poginulo je više od dvije stotine radnika, a vođe štrajka osuđene su na smrt.

Radno vrijeme tada je u prosjeku trajalo oko 12 sati, a u nekim fabrikama radnici su radili i po 18 sati dnevno.

Tri godine kasnije, na 1. Kongresu druge Internacionale u Parizu dogovoreno je da se, kao uspomena na taj dan, 1. maj slavi kao Međunarodni praznik rada, te se kao takav slavi od 1890. godine.