Salinacki Lug

Svaka životinjska skupina ima svoj tajanstveni naziv.

Uđite u svijet gdje vukovi nisu samo vukovi, već čopor koji zajedno vlada divljinom. Osjetite snagu pčela kada stvore roj koji može promijeniti krajolik.

Ribe plešu u sinkroniziranom jatu koje se kreće kroz more poput živog oblaka. A tu su i svinje čiji je krdo simbol zajedništva i sigurnosti.

Jeste li znali da magarci također nervozno nadgledaju svoje krdo? Ili da deve putuju u veličanstvenoj karavani kroz užarene pustinje?

Rakođani? Oni su kolonija u kojoj svako stvorenje igra vitalnu ulogu u preživljavanju i rastu.

Goveda se udružuju u krdo, dok ptice stvaraju lepršavo jato koje oboji nebo nevjerojatnim formacijama.

I ne zaboravimo na konje, elegantne i snažne, koji u krdu osvajaju prostrane ravnice.

Pogledajte našu premium ilustriranu infografiku i uronite dublje u fascinantan svijet životinja i njihovih skupina.

Otkrijte nazive koji kriju više nego što se na prvi pogled čini i kročite u prirodu s novom razinom razumijevanja.

Svaka skupina ima ime. Upoznajte ih. Fascinirajte se.

Nevjerojatno drvo 🙄😲

Dan Dunava ustanovljen je 29. juna 2004. godine sa ciljem podizanja svesti o vrednosti i bogatstvu reke i njenog sliva. Tog dana potpisana je Međunarodna konvencija o zaštiti reke Dunav i od tada, svake godine, sve zemlje podunavske regije obeležavaju ovaj dan. Plavi Dunav je reka, koja se još zove Dunav, Dunav, Dunărea, Duna, Dunaj, Dunaй, Donau, Danube, zavisno od zemlje kroz koje protiče, i na turskom Tuna. Sva ova imena dolaze od latinskog izvora Danubius koji je bio rimski Bog reka. Dunav počinje od Donauešingena gde se spajaju dve manje reke Breg i Brigah, pa odatle Dunav nosi naziv Donau. Dunav protiče kroz, ili čini granicu 10 država: Nemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumuniju, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu. Dunav počinje od Donauešingena gde se spajaju dve manje reke Breg i Brigah, pa odatle Dunav nosi naziv Donau.

Smederevo, kao grad imao je izvanredne prirodne uslove za ribarenje. Tu su na dohvat ruke bili Dunav, Jezava, Dunavac, Morava, Kanal Dunav-Tisa-Dunav za navodnjavanje, Provala i mnoge bare i veštačka jezera... Nakon Drugog Svetskog rata ribari u Smederevu su se udružili i osnovali Ribarsku Radnu Zadrugu. Tačnije, odluku u osnivanju Ribarske Radne Zadruge doneo je Narodni Odbor Opštine Smederevo 1948. godine. U Zadrugu su ušli svi oni alasi-ribari koji su se i inače bavili ribarenjem na Dunavu, Jezavi, Moravi i drugim većim vodama, ali i drugi ljudi koji su sebe videli kao ribare. Ribarska Zadaruga ja dobila ime koje je u punom nazivu glasilo: Ribarska radna zadruga „Heroj Milutinović Ivan“ Smederevo. To ime je dobila i zbog toga što je ribar Dragoslav Tasić-Draga Calion u svojoj mreži pronašao telo postradalog Narodnog heroja Ivana Milutinovića. (Vidi na Vikipediji-Ivan Milutinović-Pogibija). U Zadruzi su radili i: knjigovođa, blagajnik, kontrolor i zaprimači ulova, ljudi koji su primali od alasa ulovljenu ribu.

Važno je zapamtiti da mi prirodu nismo nasledili od naših predaka, već smo je pozajmili od naše dece, i naša je dužnost da im omogućimo rast i razvoj u čistoj životnoj sredini, i zbog toga molimo sve medije da pomognu javnosti i objasne, da je potrebno samo malo dobre volje da očistimo naše reke, jezera, kanale i potoke - posebno naš plavi Dunav.

Nikola Tasić - Cale, inž. u penziji i stari Smederevac, član Koordinacionog saveta Pokreta Tvrđava

Nema ptice koja izaziva takvo divljenje i poštovanje kao lastavica.

Leteći satima bez prestanka, ove čudesne ptice mogu prijeći stotine kilometara dnevno. Njihova sposobnost da bez napora prelaze nevjerojatne udaljenosti ostavlja nas bez daha.

Vjera koju gaje prema svom gnijezdu iznimna je; svake godine neizostavno se vraćaju na isto mjesto, pokazujući rijetku odanost koju malo koja životinja može nadmašiti.

Kada ih primijetimo da lete nisko iznad tla, nosimo važno saznanje – dolazi kiša. Lastavice su naši prirodni meteorolozi, nepogrješivo osjećajući promjene u atmosferi.

Njihova uloga lovaca također je fascinantna. Svakodnevno ulove stotine sitnih letećih štetnika, pomažući u održavanju ekološke ravnoteže i štiteći naše vrtove.

Kao nevjerojatni putnici, lastavice migriraju tisućama kilometara između kontinenata, dokazujući svoju nevjerojatnu izdržljivost i snalažljivost.

Međutim, njihova budućnost nije sigurna. Sve je manje hrane i sigurnih mjesta za gnijezda. Pozivamo na svijest i djelovanje kako bismo zaštitili ove veličanstvene letače.

Njihovo postojanje ovdje s nama podsjeća nas na ljepotu i krhkost prirode koju moramo čuvati.