ROZA

INTERVJU: RUMENA BUŽAROVSKA

S „TONIJEVCIMA“ BEZ SAŽALJENJA

Rekla bih da u mojim pričama često postoji i žena koja, iako je na ivici da doživi otkrovenje, nastavlja da živi po starom. Zbog toga sam dobijala i kritike – da to možda nije feministički, da bi ženski likovi, barem u književnosti, trebalo da se emancipuju i na taj način podstaknu druge žene da učine to isto, budu im inspiracija. Ali stvarnost nije takva

S „TONIJEVCIMA“ BEZ SAŽALJENJA Rekla bih da u mojim pričama često postoji i žena koja, iako je na ivici da doživi otkrovenje, nastavlja da živi po starom. Zbog toga sam dobijala i kritike – da to možda nije feministički, da bi ženski likovi, barem u književnosti, trebalo da se emancipuju i na taj način podstaknu druge...

ŽENE NA VRATIMA DESNICE

Andrea Perišić

Savremena desnica je shvatila da borba za političku moć ne zavisi samo od ekonomskih obećanja ili nacionalnih projekcija, već i od sposobnosti da se zauzme emocionalna, simbolička i kulturna teritorija. U toj borbi žene, kroz svoj identitet, svoje priče, svoj rad i svoju vidljivost, postaju ključne akterke koje otvaraju vrata koja bi za muškarce sa desnice možda ostala zatvorena

ŽENE NA VRATIMA DESNICE Savremena desnica je shvatila da borba za političku moć ne zavisi samo od ekonomskih obećanja ili nacionalnih projekcija, već i od sposobnosti da se zauzme emocionalna, simbolička i kulturna teritorija. U toj borbi žene, kroz svoj identitet, svoje priče, svoj rad i svoju vidljivost, postaju k...

NAŠE ŽENE NIJESU SIGURNE

Andrea PERIŠIĆ

Koliko god to bilo teško, feministkinje nemaju izbora – one moraju čvrsto braniti stav da ženska prava ne smiju, kako to Faris upozorava, postati valuta za potkusurivanje u nacionalističkoj trgovini, imigracionim kontrolama i militarizaciji

NAŠE ŽENE NIJESU SIGURNE Koliko god to bilo teško, feministkinje nemaju izbora – one moraju čvrsto braniti stav da ženska prava ne smiju, kako to Faris upozorava, postati valuta za potkusurivanje u nacionalističkoj trgovini, imigracionim kontrolama i militarizaciji

Bitka za crne Kubanke

Radikalne kubanske feminstkinje afričkog porijekla poput Inocencie Valdés, Esperanze Sánchez Mastrapa i drugih počele su svoje političko djelovanje u predvečerje kubanske revolucije (1933). Isprva, u njihovom fokusu bila je višestruka diskriminacija crnih kubanskih radnica. Područje njihove političke borbe kasnije se širilo uporedo s promjenom političkih okolnosti koje su vodile društvo sve bliže velikim revolucionarnim promjenama. Njihova borba protiv diskriminacije i eksploatacije crnih žena tekla je uporedo sa njihovim zalaganjem za radikalnu komunističku društvenu promjenu. Formirale su saveze sa bijelim feministkinjama kako bi se zajedno sa njima izborile za pravo glasa za žene, a zajedno sa nacionalnim organizacijama poput Sindikata žena radnica uključile su se u rad Komunističke partije

Bitka za crne Kubanke {meta_tags.short}

Žena i rad – pčela i med

Đurđa Radulović
Koji je to rad koji bi savremenoj ženi vratio doživljaj svrhovitosti, koji ne bi, dakle, obavljala sa osjećanjem da udovoljava bilo kojoj ideologiji, patrijarhatu ili kapitalizmu, koji bi iz njenog bića proizilazio spontano, onako kako pčela proizvodi med, i kako je to opisivao K. Marks

Žena i rad – pčela i med {meta_tags.short}